U ožujku nastavljen dvoznamenkast rast kredita stanovništvu na godišnjoj razini

Bez autora
May 20 2026

Prema podacima Hrvatske narodne banke, na osnovi stanja, ukupni krediti kućanstvima iznosili su na kraju ožujka 2026. godine 28,1 mlrd. eura.

Dinamika godišnjeg rasta kredita stanovništva zadržala se na 12,5%, kao i u veljači. Dvoznamenkaste godišnje stope rasta traju od početka 2024. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast ukupnih kredita kućanstvima za solidnih 333,1 mil. eura ili 1,2%.

Na osnovi stanja, stambeni krediti s iznosom od 14,1 mlrd. eura na kraju ožujka činili su 50,1% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. Na godišnjoj razini, stopa rasta stanja ovih kredita ubrzala je s 15,5% na 15,6%. Dvoznamenkasti rast na godišnjoj razini traje od ožujka 2025., a postepeno ubrzanje od listopada 2024. U ožujku na mjesečnoj razini, stambeni krediti porasli su za solidnih 1,0% ili 143,3 mil. eura. Na osnovi transakcija* zabilježeno je ubrzanje godišnjeg rasta, s 15,4% na 15,5%. S druge strane, zamah (moment)** stambenih kredita oslabio je s 11,8% u veljači na 10,7% u ožujku.

Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su na osnovi stanja 11,1 mlrd. eura ili 39,2% promatranih ukupnih kredita. Pozitivne godišnje stope rasta u ovoj kategoriji traju od srpnja 2021., a dvoznamenkast rast od studenog 2023. Krajem prošle godine zabilježeno je snažno ubrzanje na godišnjoj razini, s 10,5% u studenom na 16,6% u prosincu. Međutim, ovaj snažan porast rezultat je reklasifikacije dijela hipotekarnih kredita u gotovinske nenamjenske kredite***. Na osnovi transakcija, rast gotovinskih nenamjenskih kredita usporio je u ožujku s 10,5% na 10,4% na godišnjoj razini zbog učinka baznog razdoblja, odnosno snažnijeg rasta tih kredita u istom mjesecu prethodne godine. S druge strane, zamah gotovinskih nenamjenskih kredita osnažio je sa 7,1% na 11,3%.

Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 688,2 mil. eura čini 2,4% ukupnih kredita. Na mjesečnoj razini, promatrana stavka zabilježila je rast za 2,1%. Ipak, u odnosu na isto razdoblje godinu ranije stanje prekoračenja manje je za 6,1%. Krediti po kreditnim karticama (2,2% ukupnih kredita stanovništvu) iznosili su na osnovi stanja 630,8 mil. eura te su uz rast na mjesečnoj razini od 1,1% na godišnjoj razini bili veći za 14,9%.

U nastavku godine očekujemo nastavak solidne potražnje za kreditima stanovništvu uz tendenciju usporavanja godišnje stope rasta prema 10%.

Kamatne stope na novougovorene kredite stanovništvu zabilježile su pad na kraju prvog tromjesečja. Prema informacijama iz HNB-a, prosječna kamatna stopa na stambene kredite stanovništvu iznosila je u ožujku 2,99%, što je za 7 baznih bodova manje nego u veljači. To je smanjenje uglavnom bilo rezultat smanjenja kamatne stope na kredite s fiksnom kamatnom stopom, s 3,08% na 3,02%. U tom je smjeru djelovala i promjena strukture kredita, odnosno povećanje udjela kredita s promjenjivim kamatnim stopama, uz početno razdoblje fiksiranja kamatne stope od pet do deset godina. Ti su se krediti u ožujku odobravali uz nižu kamatnu stopu od kredita s potpuno fiksnom kamatnom stopom, pa je porast njihova udjela dodatno pridonio smanjenju ukupne prosječne kamatne stope premda je kamatna stopa na te kredite blago porasla, s 2,69% u veljači na 2,76% u ožujku. Prosječna kamatna stopa na gotovinske nenamjenske kredite u ožujku se smanjila za 12 baznih bodova u odnosu na veljaču, na 5,28%, čime se spustila na najnižu razinu od sredine 2022. Kamatne stope na gotovinske nenamjenske kredite u ožujku su se smanjile u gotovo svim sistemski važnim bankama, što, prema središnjoj banci, u pojedinim slučajevima odražava promotivne ponude banaka. Tako je i gore spomenutom snažnijem kreditiranju stanovništva vjerojatno dijelom pridonijelo i smanjenje kamatnih stopa.

Općenito, očekivano zadržavanje kamatnih stopa na kredite oko razina prethodne godine, u okružju pojačavanja inflacije a posljedično i prihoda korisnika kredita smanjuje teret otplate duga i održava pritisak na snižavanje stope neprihodujućih kredita u ukupnim. U segmentu potrošača dodatni impuls za snižavanje stope neprihodujućih kredita ima primjena makrobonitetnih mjera HNB-a od početka drugog polugodišta prethodne godine, koja se odražava na povećanje prosječne kreditne sposobnosti kod korisnika kredita. Uz inflatorno obezvređivanje obveza po kreditima odobrenim u prethodnom razdoblju, očekujemo nastavak snižavanja udjela neprihodujućih kredita.


Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik